Moja Lađa

sajt u test verziji!

Thu11302023

Last update06:30:53 PM

Pronadjeno telo jednog od clanova posade!

Pronadjeno telo jednog od clanova posade!

SMEDEREVO - Identifikovano je telo jedno...

Prevrnuo se teretni brod, za posadom se još traga

Prevrnuo se teretni brod, za posadom se još traga

Lučka kapetanija Smederevo je prvu infor...

Širenje kapaciteta HE Đerdap

Širenje kapaciteta HE Đerdap

U toku je priprema i za izgradnju hidroe...

Masovno kradu šljunak iz reka

Masovno kradu šljunak iz reka

Inspekcija tvrdi da se nanos iz Save i D...

Plovni kanal Morava-Vardar šansa za regiju

Plovni kanal Morava-Vardar šansa za regiju

Kina je spremna naći partnera za izgradn...

Vesti iz Sveta

Vesti iz Zemlje

ZANIMLJIVOSTI

MESTO SPRETNIH I IZDRŽLJIVIH SPLAVARA Lađari na

MESTO SPRETNIH I IZDRŽLJIVIH SPLAVARA Lađari na "zvornikušama" i "burinkama" plovili Drinom

7 YEARS AGO  |  Ivana

Zvorničani su poznati kao spretni i izdržljivi splavari. O njima su i pesme pevane, ali se malo zna o čamdžijama, lađarima na "zvornikušama" i "burinkama", koji su svoja plovila uzvodno vukli kao što su to nekada činili burlaci na Volgi.

Loading...

Nautički Rečnik

SEĆANJA NA HEROJA ALEKSANDRA BERIĆA: Komandant broda Drava oči u oči sa nemačkim štukama

SEĆANJA NA HEROJA ALEKSANDRA BERIĆA: Komandant broda Drava oči u oči sa nemačkim štukama

8 YEARS AGO  |  Ivana

Aprilski rat 1941 ostaće upamćen osim po hrabrim pilotima koji su branili Beograd i herojstvom komandanta rečnog monitora Drava koji se borio protiv nemaćkih štuka. Pre pogibija uspeo je sa posadom da obori pet štuka i veći broj ošteti, a zatim da ode u legendu

Loading...

Đerdapska klisura - raj u prirodi

Ovo je jedan od najlepših prizora u ovom delu sveta, gde se Dunav širi od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara. A kada ste već tu, ne propustite da pogledate čuvene spomenike, koji se vide samo iz čamca.

Mesto kojem u Evropi nema premca!
Dunav je jedna od najlepših i najdužih reka u Evropi, čiji se dan, svake godine, obeležava 29. juna u 14 zemalja, koje su potpisnice Konvencije o saradnji i zaštiti. Turisti koji vole krstarenje kažu da je na 588 kilometara toka kroz Srbiju on potpuno drugačiji jer menja izgled od široke, mirne, ravničarske do brze, nemirne, prave planinske reke. U cilju privlačenja turista, Srbija intenzivno radi na projektima donjegDunava, gde se nalazi prirodna atrakcija - Đerdapska klisura, koja se prostire od Golupca do Karataša kod Kladova!

Nastala je pre mnogo stotina hiljada godina, razdvajanjem planinskog masiva Karpata. U taj rased ulilo se Panonsko more, koje je kasnije nestalo, a kroz 130 kilometara dug kanjon danas teče Dunav.

Oaza među kamenjem

Đerdapska klisura je najveća probojnica u Evropi, a čine je četiri klisure i tri kotline. Bez dileme, najlepša je klisura Veliki kazan, čije se strane uzdižu i do 300 metara nad Dunavom, a potvrđeno je da mnogobrojni virovi dosežu i do 90 metara u dubinu.

Iz Velikog se ulazi u Mali kazan, koji je širok oko 300 metara i oivičen strmim liticama. Završava se na 966. kilometru Dunava, koji se zove Hajdučka vodenica, a ovo mesto deluje kao prava oaza među kamenim gromadama. Na 965. kilometru Dunava je Trajanova tabla, na kojoj je na latinskom jeziku uklesano da su 105. godine po nalogu ovog rimskog imperatora spojene dunavske obale. Dve godine je trajala izgradnja mosta dugačkog više od jednog kilometra, koji je spajao današnju Srbiju i Rumuniju, a istoričari kažu da je ova građevina narednih hiljadu godina bila najduži most na svetu.

Obilje vode, šuma, divljači i povoljna klima u toku Dunava oduvek su bili razlog prisustva čoveka i razvoja različitih kultura. Đerdapska klisura je mesto gde je očuvan kontinuitet života od praistorije do danas. Najraniji tragovi života istovremeno su i najznačajniji uspon praistorijskih ljudi, obeležen kulturom neolitskog naselja Lepenski vir, čiji najveći domet predstavljaju skulpture ribolikih ljudskih figura od dunavskih oblutaka.

Retka flora i fauna

U Nacionalnom parku „Đerdap“, na površini od 60.000 hektara živi raznolik biljni i životinjski svet i neke retke biljne vrste koje su uglavnom iščezle iz severnih delova Evrope. Raznolikost biljnog staništa uticala je i na očuvanje reliktnih životinjskih vrsta, poput nekih kuna i slepih miševa, a od 150 vrsta ptica posebno su interesantni suri i orao zmijar.

Zbog svega gore navedenog sigurni smo da se nećete umoriti od ove prirodne lepote, pa ovo čarobno mesto obavezno obiđite prvi put kad vam se za to ukaže prilika.

Izvor: www.kurir-info.rs

Joomla! Debug Console

Session

Profile Information

Memory Usage

Database Queries