Moja Lađa

sajt u test verziji!

Fri12082023

Last update06:30:53 PM

Pronadjeno telo jednog od clanova posade!

Pronadjeno telo jednog od clanova posade!

SMEDEREVO - Identifikovano je telo jedno...

Prevrnuo se teretni brod, za posadom se još traga

Prevrnuo se teretni brod, za posadom se još traga

Lučka kapetanija Smederevo je prvu infor...

Širenje kapaciteta HE Đerdap

Širenje kapaciteta HE Đerdap

U toku je priprema i za izgradnju hidroe...

Masovno kradu šljunak iz reka

Masovno kradu šljunak iz reka

Inspekcija tvrdi da se nanos iz Save i D...

Plovni kanal Morava-Vardar šansa za regiju

Plovni kanal Morava-Vardar šansa za regiju

Kina je spremna naći partnera za izgradn...

Vesti iz Sveta

Vesti iz Zemlje

ZANIMLJIVOSTI

MESTO SPRETNIH I IZDRŽLJIVIH SPLAVARA Lađari na

MESTO SPRETNIH I IZDRŽLJIVIH SPLAVARA Lađari na "zvornikušama" i "burinkama" plovili Drinom

7 YEARS AGO  |  Ivana

Zvorničani su poznati kao spretni i izdržljivi splavari. O njima su i pesme pevane, ali se malo zna o čamdžijama, lađarima na "zvornikušama" i "burinkama", koji su svoja plovila uzvodno vukli kao što su to nekada činili burlaci na Volgi.

Loading...

Nautički Rečnik

SEĆANJA NA HEROJA ALEKSANDRA BERIĆA: Komandant broda Drava oči u oči sa nemačkim štukama

SEĆANJA NA HEROJA ALEKSANDRA BERIĆA: Komandant broda Drava oči u oči sa nemačkim štukama

8 YEARS AGO  |  Ivana

Aprilski rat 1941 ostaće upamćen osim po hrabrim pilotima koji su branili Beograd i herojstvom komandanta rečnog monitora Drava koji se borio protiv nemaćkih štuka. Pre pogibija uspeo je sa posadom da obori pet štuka i veći broj ošteti, a zatim da ode u legendu

Loading...

Grgeč

Grgeč ili bandar (lat. Perca fluviatilis) je slatkovodna riba, pripada porodici grgeča ( Percidae ).

OPŠTI PODACI 

Lokalni nazivi: buljež, bandar, okan, kokelj, kostrež, ostriž

Maksimalna dužina: 50 cm

Maksimalna težina: 2-3 kg

Vreme mresta: od marta do aprila

OPIS I GRAĐA

Grgeč, dok je mlad je izdužen, a sa godinama mu dužina tela raste, a posebno kod jezerskih, dugoživećih, starih jedinki, te se postiže hidrodinamičan oblik. Glava mu je proporcionalna telu i ima snažna velika usta sa oštrim kupastim zubima. Sva peraja, naročito repno, dobro su razvijena, a oba leđna su nešto viša kod bandara iz tekućih voda. U analnom peraju se nalaze dve bodlje, a na zadnjem delu prednjeg leđnog peraja se nalazi crna mrlja. Telo pokrivaju sitne  ktenoidne krljušti. Nijanse boje tela, debljina, kao i broj pruga mogu varirati, a sve u zavisnosti od staništa. Kolorit je kod grgeča u Srbiji zelenkastožućkast, sa vertikalnim crnim prugama (5-8) duž bokova tela. Trbuh mu je srebrnkast, a donja peraja crvene boje. Životni vek varira od populacije do populacije. U pojedinim populacijama njihov životni vek jedva da pređe 6 do 7 godina. Ipak ima populacija u kojima se mogu sresti i mnogo stariji primerci.


STANIŠTE, RASPROSTRANJENOST I PONAŠANJE 

Može živeti u najrazličitijim staništima: tekućim, brzim vodama i sporim – mirnim rekama, u  jezerima i močvarama, pa čak i u obalnom delu slabo oslanjenih mora. Pri dužini od 4 do 7 mm hrani se račićima i planktonima. Pri dužini od 40 do 50 mm prelazi polako na ishranu sitnim beskičmenjacima faune dna; larve insekata, pretežno komaraca. Kasnije, dostizanjem dužine od 13 do 15 cm hrani se ribama. Lovi isključivo danju, najviše u zoru i sumrak, ali i preko dana, zavisno od potrebe za hranom. Noć provodi u plitkoj priobalnoj vodi na dnu, potpuno neaktivno. Sa dolaskom noći i polaskom na počinak jato se raspada, da bi se izjutra opet formiralo. Odrasli bandari zimi, iz dubina, periodično dolaze u pliće delove da nešto ulove i pojedu, pa se zatim ponovo vraćaju u dubinu. Odrasli bandari su često usamljeni, ali u mladosti love plen i kao jatni predatori.

U Srbiji trenutno najveće stabilno stanište grgeča je Vlasinsko jezero. Može se naći u rekama crnomorskog i egejskog sliva.

RAZMNOŽAVANJE I RAZVOJ

Svoj mrest obavlja na različitim područjima, pa i na raznim dubinama, tokom dana i noću, a traje od nedelju do mesec dana, obično 10 do 14 dana, što u mnogome zavisi od temperature. Na područja mresta dolaze prvo mužjaci, a tek posle nekoliko dana i ženke. One plivaju unaokolo da bi privukli mužjake koji ih prate - najčešće grupa od 2 do 5 mužjaka. Pred mrest ženka obično pliva u krug, da bi zatim lučnim savijanjem tela i kontrakcijama izbacila ikru (u roku od 5 sekundi) u vidu dugačke, spiralno izuvijene trake (dugačke do 2,1 m i široke 5 do 10 cm). Ženke bandara imaju samo jedan jajnik, koji je nastao spajanjem prvobitna dva. Mužjaci, obično po dva (sa svakog kraja trake ka sredini - po jedan), odmah posle polaganja ikre plivaju i nad trakom izbacuju mleč. Posle mresta u vremenu od oko pola sata i mužjaci, a naročito ženke su ošamućeni, izgubljenog osećaja za ravnotežu, a potom se, polako, potpuno oporavljeni udaljavaju sa mresnog područja. Ikra posle oplodnje ima prečnik od 2 do 3 mm. Inkubacija ikre traje, u zavisnosti od temperature vode od 8 do 14 dana. Tek izvaljena mlađ duga je između 4 i 6 mm. Optimalna temperatura vode je 14 stepeni, jer je tada preživljavalje ikre i mlađi najveće. Posle izvaljivanja, mlađ provodi vreme u mirnim delovima priobalja, a kako raste, kreće se ka otvorenoj vodi, u ishranu planktonom pri površini. Početkom leta, pri veličini od oko 5 cm, vraća se u priobalje ili na dno do dubine od oko 3 m i prelazi na ishranu faune dna. Tu boravi do kasne jeseni, kad sa padom temperature polako odlaze ka dubinama gde prezimljava. Preživljavanje zavisi od uspeha u ishrani tokom prve godine života. Njihova brzina plivanja i ubrzanje nisu impozantni, te im pojedinačno većina riba lako umakne, ali mogu da koriste kolektivni lov u jatu.

U Srbiji se mresti krajem marta i do kraja aprila, a u nepovoljnim godinama do početka maja. Polnu zrelost ženke stiču u 4 godini, a neki mužjaci i godinu dana ranije. Kada pređu na ishranu ribom, što je posebno vidljivo kod ženki i stopa smrtnosti je manja. Rast je, posle izrazitog ubrzanja u četvrtoj, petoj i šestoj godini starosti, nešto usporeniji ali stalan.

Izvor: www.wikipedia.org



Joomla! Debug Console

Session

Profile Information

Memory Usage

Database Queries