Moja Lađa

sajt u test verziji!

Thu03302023

Last update06:30:53 PM

Pronadjeno telo jednog od clanova posade!

Pronadjeno telo jednog od clanova posade!

SMEDEREVO - Identifikovano je telo jedno...

Prevrnuo se teretni brod, za posadom se još traga

Prevrnuo se teretni brod, za posadom se još traga

Lučka kapetanija Smederevo je prvu infor...

Širenje kapaciteta HE Đerdap

Širenje kapaciteta HE Đerdap

U toku je priprema i za izgradnju hidroe...

Masovno kradu šljunak iz reka

Masovno kradu šljunak iz reka

Inspekcija tvrdi da se nanos iz Save i D...

Plovni kanal Morava-Vardar šansa za regiju

Plovni kanal Morava-Vardar šansa za regiju

Kina je spremna naći partnera za izgradn...

Vesti iz Sveta

Vesti iz Zemlje

ZANIMLJIVOSTI

MESTO SPRETNIH I IZDRŽLJIVIH SPLAVARA Lađari na

MESTO SPRETNIH I IZDRŽLJIVIH SPLAVARA Lađari na "zvornikušama" i "burinkama" plovili Drinom

6 YEARS AGO  |  Ivana

Zvorničani su poznati kao spretni i izdržljivi splavari. O njima su i pesme pevane, ali se malo zna o čamdžijama, lađarima na "zvornikušama" i "burinkama", koji su svoja plovila uzvodno vukli kao što su to nekada činili burlaci na Volgi.

Loading...

Nautički Rečnik

SEĆANJA NA HEROJA ALEKSANDRA BERIĆA: Komandant broda Drava oči u oči sa nemačkim štukama

SEĆANJA NA HEROJA ALEKSANDRA BERIĆA: Komandant broda Drava oči u oči sa nemačkim štukama

8 YEARS AGO  |  Ivana

Aprilski rat 1941 ostaće upamćen osim po hrabrim pilotima koji su branili Beograd i herojstvom komandanta rečnog monitora Drava koji se borio protiv nemaćkih štuka. Pre pogibija uspeo je sa posadom da obori pet štuka i veći broj ošteti, a zatim da ode u legendu

Loading...

Sve manje života u rekama

Nivo vode u slivovima Morave, Kolubare i Timoka ispod granice koja garantuje održavanje vrsta.

Vode u Moravi, Kolubari i Timoku još od druge polovine juna toliko je malo da je živi svet u njima na granici opstanka. Pritoke tih reka su u vodostajima većinom pale i ispod takozvanog biološkog minimuma, poslednje linije koja garantuje preživljavanje biljaka i životinja u tim rekama. Jučerašnja kiša bi, prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), trebalo da barem nivo Dunava napokon podigne iznad te granice, a očekuje se i da će Tisa za nekoliko dana narasti preko kote biološkog minimuma. 

Prošle godine je bila i gora suša, u poslednjih dvadeset godina količine vode u srpskim rekama ionako su osetno niže nego ranije, ali životinje i biljke su se nekako prilagodile. Da bi opstale, međutim, mnoge od tih vrsta su, napominju u Zavodu za zaštitu prirode Srbije, morale da ograniče reprodukciju. Lanac razmnožavanja ni za jednu vrstu još nije prekinut, ali sve manje potomaka ostavljaju za sobom. Dugoročno, vrstama je održavanje ugroženo i zato što teške uslove biološkog minimuma moraju da izdržavaju sve češće. 

Osim sve slabijih padavina, za česta srozavanja nivoa reka na tu granicu krivo je i povećano zagađenje vodotoka, veruju u RHMZ-u. Reke drastično plićaju i zato što opadaju podzemne vode, koje ih prihranjuju, a to bi trebalo delom pripisati prekomernom iskopavanju šljunka i peska, smatraju u toj instituciji. 

– Spiranje pesticida i herbicida sa njiva u reke, izlivanje kanalizacije i septičkih jama i otpadne vode industrije povećali su zagađenje. Što je ono veće, živom svetu u reci je teže da opstane kada količina voda opadne zbog nedostatka padavina. Kad nema kiša, nivo reke mogu održavati podzemne vode, ali i one su opale zbog preterane eksploatacije peska i šljunka – kaže Slavimir Stevanović, savetnik za hidrologiju u RHMZ-u. 

Zagađenje, ipak, nije dominantno uticalo na sve češća opadanja reka na biološki minimum, smatraju u Zavodu za zaštitu prirode. Njegov hronični nivo, nastao redovnim izlivanjima industrijskih i komunalnih otpadnih voda u reke, nije toliko visok, ocenjuju oni. 

– Vanredna, akcidentna zagađenja mogu da privremeno ugroze živi svet manjih vodotoka, zbog čega se po Srbiji neretko dešavaju pomori riba. Inače, spadanju reka na biološki minimum i dugoročnom opstanku vrsta u njima najviše doprinose oscilacije vodostaja. Uz sušne periode idu i povećane temperature, koje menjaju sastav vode, što takođe nepovoljno utiče na živi svet reka. Eksploatacija peska i šljunka, kao i zagađenje, može izazvati smanjenje nivoa podzemnih voda samo u pojedinačnim, krajnje malobrojnim slučajevima – ocenjuje Dušan Mijović, hidrobiolog i pomoćnik direktora Sektora za naučnoistraživački rad u zavodu. 

Da bi se povećali nivoi i podzemnih voda i reka, čime bi se i pobeglo od granica biološkog minimuma, neophodno je graditi hidroakumulacije, ocenjuje Mijović. 

– Iz akumulacija bi se u vreme niskih vodostaja mogla ispuštati voda u reke kako bi se živom svetu olakšalo opstajanje dok kiše ne popune „rezervoare”. Akumulacije dižu i nivoe podzemnih voda, pa bi se i tako obezbeđivao viši vodostaj reka – kaže Mijović. 

Rešenje je jednostavno, ali Srbiji već decenijama nedostaje dvadesetak akumulacija, za čije građenje nema novca. Iz postojećih akumulacija se mnogo vode ne sme ispuštati i zato što nam je, s obzirom na stanje elektroprivrednog sistema, svaka kap nužna da ne bismo ostali i bez struje. Pred takvom bojazni, država ne može sebi priuštiti da se još brine i za opstanak živog sveta u sušnim rekama.

Izvor: www.politika.rs

Joomla! Debug Console

Session

Profile Information

Memory Usage

Database Queries