Moja Lađa

sajt u test verziji!

Wed10042023

Last update06:30:53 PM

Pronadjeno telo jednog od clanova posade!

Pronadjeno telo jednog od clanova posade!

SMEDEREVO - Identifikovano je telo jedno...

Prevrnuo se teretni brod, za posadom se još traga

Prevrnuo se teretni brod, za posadom se još traga

Lučka kapetanija Smederevo je prvu infor...

Širenje kapaciteta HE Đerdap

Širenje kapaciteta HE Đerdap

U toku je priprema i za izgradnju hidroe...

Masovno kradu šljunak iz reka

Masovno kradu šljunak iz reka

Inspekcija tvrdi da se nanos iz Save i D...

Plovni kanal Morava-Vardar šansa za regiju

Plovni kanal Morava-Vardar šansa za regiju

Kina je spremna naći partnera za izgradn...

Vesti iz Sveta

Vesti iz Zemlje

ZANIMLJIVOSTI

MESTO SPRETNIH I IZDRŽLJIVIH SPLAVARA Lađari na

MESTO SPRETNIH I IZDRŽLJIVIH SPLAVARA Lađari na "zvornikušama" i "burinkama" plovili Drinom

7 YEARS AGO  |  Ivana

Zvorničani su poznati kao spretni i izdržljivi splavari. O njima su i pesme pevane, ali se malo zna o čamdžijama, lađarima na "zvornikušama" i "burinkama", koji su svoja plovila uzvodno vukli kao što su to nekada činili burlaci na Volgi.

Loading...

Nautički Rečnik

SEĆANJA NA HEROJA ALEKSANDRA BERIĆA: Komandant broda Drava oči u oči sa nemačkim štukama

SEĆANJA NA HEROJA ALEKSANDRA BERIĆA: Komandant broda Drava oči u oči sa nemačkim štukama

8 YEARS AGO  |  Ivana

Aprilski rat 1941 ostaće upamćen osim po hrabrim pilotima koji su branili Beograd i herojstvom komandanta rečnog monitora Drava koji se borio protiv nemaćkih štuka. Pre pogibija uspeo je sa posadom da obori pet štuka i veći broj ošteti, a zatim da ode u legendu

Loading...

Kanal Dunav - Solun nije fantazija

Navršava se 20 godina od kako je pušten u saobraćaj kanal Rajna - Majna - Dunav, što je bila jedna od vizija Jovana Cvijića. Ipak, on se naročito interesovao za jedan drugi plovni put - Dunav - Morava - Vardar - Solunski zaliv. Ovaj kanal nije fantazija, ali jeste fantastična ideja po kolosalnosti projekta i višestrukom značaju ne samo za Srbiju, već i za veći broj zemalja Evrope, a pre svega Evropske unije.

Realizacija ove ideje dosta bi značila integracionim procesima Unije, s obzirom na brojne nedoumice i probleme u vezi sa svetskom ekonomskom krizom, odnosima između vodećih i manje razvijenih članica i pitanjima prijema novih članica, uključujući i određivanje datuma Srbiji za početak pregovora o kandidaturi. Argumenti su na našoj strani, ali merodavni u Uniji imaju svoje prioritete, a u Srbiji se ne pronalaze metodi i načini da se veoma eksponiranim geostrateškim položajem i koridorskim međukontinentalnim spojnicama energičnije predstavimo Evropi i svetu. 

Jovan Cvijić je svoju ideju o kanalskom spajanju Dunava i Solunskog zaliva izneo još krajem 19. veka, kako navodi M. Vasović u svom studijskom eseju „Jovan Cvijić u svom i našem vremenu“ (Izdavačko preduzeće Princip, 1995). Vasović još navodi da je u prošlom veku u SFRJ neka firma radila i idejni projekat o ovom plovidbenom putu, što se može lako proveriti. Inače, Cvijić je bio genijalni terenski opservator i teorijski sintetičar i vizionar, pa su i sva njegova dela obimna, sadržajna i sa brojnim porukama, među kojima su i mogućnosti i potreba za kanalsko-plovidbenim spajanjem Severnog i Crnog mora ili Dunava i Solunskog zaliva. 

Poznato je, takođe, da se Cvijić dugogodišnjim i svestranim proučavanjem Balkanskog poluostrva posebno bavio problematikom „spajanja i prožimanja“, koja bi i danas zahtevala takav pristup, a pre svega kada je reč o „moravsko-vardarskoj udolini“. U ovoj udolini, koridoru od međukontinentalnog značaja, postoje železnička i drumska komunikacija i one su možda u usporenoj, ali permanentnoj modernizaciji. „Zato što nema razvođa, Morava i Vardar se mogu pretvoriti u jedan neprekidni rečni put između Dunava i Egejskog mora“ (citat iz knjige sabranih dela J. Cvijića, SANU 1991). Inače, prvo izdanje „Balkanskog poluostrva“, objavljeno je na francuskom u Parizu 1918, gde je Cvijić jedno vreme i bio predavač na Sorboni. 

Ovom prilikom nećemo se baviti značajem ovog puta za podunavske i druge evropske zemlje, bilo da je reč o skraćivanju puta prema Sueckom kanalu, ili o međusobnoj trgovinskoj saradnji, pa i o turizmu, svakako. Srbija bi imala velike koristi, ne samo zbog najveće dužine ovoga puta preko njene teritorije, već i zbog mogućih uređenja ekscesivnih erozivnih terena, pa i hidroloških bilansiranja u širim prostorima, naročito u sve teže predvidivim klimatskim periodima. 

Predlažem da nadležna ministarstva oforme radnu konsultantsku grupu, pa da naruče izradu idejnog projekta, a samim pokretanjem ovih pitanja Srbija bi naišla na razumevanje kod pribrežnih zemalja i u postojećim fondovima Evropske unije. Sredstva za ovaj gigantski dugoročni projekat mogu se naći ne samo u Evropi već i u drugim zemljama koje raspolažu velikim investicionim potencijalima (Kina, pre svih). Neka prvi brodovi krenu novim putem kroz 10 ili 20 godina, ali bi Srbija bila aktuelna i privredno angažovanija i samim pokretanjem ove inicijative.

Izvor: www.danas.rs

Joomla! Debug Console

Session

Profile Information

Memory Usage

Database Queries