Moja Ladja
E, ovako treba... => Oprema => Elektrika => Temu započeo: Terca 27, 04, 2020, 19:06:16 posle podne
-
i još da zamutim malo, treba nam stav vrhunskih poznavalaca motoristike:
koliko je opravdano masovni koristiti motor sa alternatorom kao agregat, u leru, a ne u toku plovidbe... to je daleko van projektovanog režima rada za jače motore, koliko je preporučljivo i kada, koji su nedostaci... na koji način i na kojim obrtajima se to radi optimalno... koji su kriterijumi da se doda agregat... da li su svi motori u tom pogledu isti... ima milion pitanja, lepo bi bilo da neko ko se razume sortira misli (možda je za posebnu temu, znaće to administratori)
-
Evo nove teme, da malo prodiskutujemo a potencijalno i naucimo nesto.
Sa moje tacke gledista, ako brodski motor na leru ima dovoljno podmazivanje i hladjenje, ne vidim sta bi mu smetalo osim sto bi se tu nakupilo dosta radnih sati..
-
Fina tema. Ja sam imao sinoć situaciju posle oblačnog dana (a sa samo 100w panelom) da moram da upalim brod na motorni acc pa tek onda vebasto preko njega, jer grejanje vuče struju dok se ugreje gorionik. Tako da mi je motor jedno pet minuta radio kao agregat za pokretanje grejanja koje i nije vezano za motorni sistem već samo elektro. Što se tiče brodskog motora kao agregata, ko bi trpeo toliko dugo vibracije na brodu?
-
ko ima dobar brodski motor u svakom slucaju za pomoc je boli i manje bucniji od agregata, a naravno da uz njega solarni sistem je mamara, a sada i nije toliko veliki rashod kao nekada u zavisnosti od velicine i potreba na plovilu pozdrav. 114 114 harm sajkaca
-
Koristim vise agregat nego brodski dizel motor za dopunu akumulatora.
Kod koriscenja motora ima dve prednosti:
- alternator mi daje 14.3 V, dok benzinski Zipper agregat daje13,8V ( te napone regulise punjac Waeco 12V25A sa 4 nacina punjenja).
Vlasnik firme Akumulator-shop mi rece pre neki dan kada sam od njih kupio NBA italijanske duboko praznece kiselinske polutrakcione akumulatore od 110Ah da bi se oni kompletnije i brze punili na strujama blize i nesto preko 15V nego onim oko 14V.
- bojler na plovilu ima sistem grejanja vode na 220V kada je u marini i preko razvoda cevi sa toplom vodom iz motora , tako da radom motora pored punjenja akumulatora, dobijam i vrucu vodu koja mi mnogo znaci u hladnim visednevnim danima boravka negde u divljini.
Kako se taj rad na leru odrazava na motor ne znam ali iskopcavanjem kopce moguce je broj obrtaja dizel motora malo povecati (sa 1.000 na 1.500, naprimer).
Negde procitah da dizel klasicnim motorima vise prija rad ne visim obrtajima.
Za benzinske verovatno vazi drugacije pravilo, a mozda i ne vazi.
-
Ja sam vise puta punio akumulator za auto(ostavljena svetla upaljena) na honda 20. Spojim, upalim i na leru mi puni sa 13.7V. za sat i po potrosena 1l benzina, mozda malo jace i uglavnom je vec spreman za anlasovanje.
-
ajd da pojasnim šta je pitanje:
svi znamo da može tako da se puni, da nije skupo... nije u pitanju regulacija punjenja, može se promeniti regler, može se dopraviti pobuda na diodnoj ploči alternatora na sto načina d ase dobije ma koji napon, spram akumulatora koji se koristi. NIsu u pitanju ni brendovi akumulatora...
Pitanje je sledeće: ako se motor koristi za punjenje, u leru, na malom broju obrtaja, ne u toku ili posle plovidbe, bez opterećenja... u tom režimu motor jaaaako teško dostiže projektovanu radnu tačku, tj. radnu temperaturu. Primer koji imate lako da proverite je recimo automobil, startujte motor, ostavite ga u leru na parkingu i čekajte da se digne temperatura antifriza na 90 stepeni... čekaćete jedno veoma duuuuugačko vreme.
I upravo zato, tako motor radi praktično pothlađen, i postoje teorije koje kažu da mu je i ulje nedovoljno zagrejano i da se motor slabo podmazuje, bez obzira što mu uljna pumpa radi, očitava se pritisak ulja na cageru itd... odnosno motor se tako ubrzano haba. Ako se to često i dugo radi skraćuje mu se radni vek (tako kaže ta teorija).
A pitanje su: da li teorija stoji, ako stoji da li zaista i kada takva upotreba postaje opasno, koji su motori više a koji manje osetljivi, ako se to već radi kako bi bilo najbolje da se radi itd.... ima prostora za ozbiljno teoretisanje i mrsomuđenje.
-
Pitanje je sledeće: ako se motor koristi za punjenje, u leru, na malom broju obrtaja, ne u toku ili posle plovidbe, bez opterećenja... u tom režimu motor jaaaako teško dostiže projektovanu radnu tačku, tj. radnu temperaturu. Primer koji imate lako da proverite je recimo automobil, startujte motor, ostavite ga u leru na parkingu i čekajte da se digne temperatura antifriza na 90 stepeni... čekaćete jedno veoma duuuuugačko vreme.
To je tacno, ali samo zato sto se motor greje brze na vecim obrtajima, a kada postigne tu temperaturu na leru, radice na leru i temperatura ce biti konstantno 90-95 i cak ce morati i ventilator da se pali da ga ohladi.
Naravno, ovo je za auto e sada za brodski motor ne mogu da komentarisem, nit ga imam nit poznajem materiju. U jedno sam siguran, da mu smeta rad na leru, ler na motoru ne bi ni postojao.
-
Pa da radi podhladjen to je tacno ali sve jedno i kad kreces bilo gde prvo upalis motor da radi u leru neko vreme dok se ne spremis i odvezes pa tek onda krenes. Mislim da je bitnije da broj obrtaja ne bude manji dok je motor i tecnosti ne postignu neku radnu temperaturu. Po meni laicki mislim da mu 10 minuta lera nista ne smeta a zatim neki lagani gas dok ne postigne temperaturu. Posle sta god da mu radis dok mu ne arcis obrtaje ne bi trebalo da mu smeta. Komsija kamiondzija upali veliku Skaniju od Budimpeste do Lisabona je vise ne iskljucuje:)
-
Ajde da pojasnim moj odgovor, mada naslov teme nije adekvatan zelji pokretača i prakitčno upućuje na do sada date odgovore (možda prikladnije:Potencijalna štetnost rada brodskog motora u leru, tj.mestu)
štetnost rada na leru ne znam kao što i napisah, ali sam objasnio korisnost upotrebe brodskog dizel motora kao agregata (što se i tražilo u temi), a to je istovremeno punjenje akumulatora i topla voda na mom tipu bojlera.
I jedna dodatna korisnost, pre svega za susedna plovila pa i za mene u kabini:u opšte željenoj tišini reke buka auspuha mog motora je prilčno manja od buke novog agregata od 1kw(koji obično radi 4-5h sa punim retervoarom), pa makar ga iznosio i na obalu što uvek nije moguće zbog eventualne kiše, nepristupačne obale, krađe...
Agregat obično koristim noću, pa ako mora da radi na pramcu plovila nije baš prijatno za spavanje ni meni,a ni okolini.
Zvučna izolacija brodskog prostora je solidno urađena.
Ipak, bez obzira na kvalietetan auspuh i izduvni sistem, uvek postoji rizik spavati u kabini kada je motor u pogonu, pa se opet vraćamo na korisnost i bezbednost rada agregata.
-
Misho apsolutno ste u pravu ,to sam i ja rekao motor kada radu na ler gasu je neuporedivo tishi udobniji od svakog agregata a ima i vishe funkcija.Da radi i ceo dan nishta mu nesmeta to provereno znam zato shto maistori kada sklope motor ili u firmi upale i ostave na leru dugo da radi bash dugo pa posle toga ponovo preshteluju i predaju vlasniku .Izvinjavam se pricam o stabilnim a ne vanbrodskim motorima,i kao shto neko rece promeni se regler ali meni je moj drug svoje vremeno na Volvo motor stavio veci alternator novije generacije tako daje skoro duplo jaci stari je imao 60 a ovaj100 amper
casa punjenja radi ako sam se dobro izrazio pozdrav
-
Brodski dizel motor ima isti protok rečne/morske vode za hlađenje i kada se startuje i kada radi sat-dva, tako da sporije postiže radnu temperaturu od dizel motora za kola, jer impeler,tj.pumpa za vodu radi konstantno sa istim brojem obrtaja.
Koliko to utiče na dugovečnost motora, trošenje četkica alernatora, akanje anlasera.... je samo neko od pitanja, a takodje nabija se satnica, pogotovu bitan podatak kod onih plovila kojima intrumenti rade precizno , jer je satnica jedan od bitnih dokaza o predjenoj kilometraži, što uvek nije adekvatano baš iz pomenutog načina korišćenja motora kao agregata.
-
Ja na mom starom torpedu imam jedan ventil kojm mogu da podesim kolicinu vode ne zavisno od izduvne grane. Pa tako kada je napolju vruce otvori se skroz ventil a ako je hladno smanji se protok kako bi motor brze dosao na svoju radnu temperaturu
-
Ja uopšte nemam vodeno hlađenje nego oplatni sistem pa zavisim od temperature rečne vode koja hladi cevi i kojima kruži vrela voda iz motora. Zauzvrat lako postiže radnu T.
-
Evo malo mojih saznanja . Iskustva nemam previse nisam imao potrebe da punim akomulatore na pogonski motor ali....pronasao sam na Hrvatskom forumu da je drzanje motora na leru ili veoma niskim obrtajima pogubno za motor jer je podmazivanje kroz transvezale motora radilice itd na samoj granici protoka a za vremesne motore kojima su povecani zazori na lezajevima jos opasnije . Onda naravno kad je ulje hladno ili pregrejano razliciti su stepeni podmazivanja. Drugi problem je naravno stvaranje garezi na ventilima usled slabog potiska izduvnih gasova. Oni ne koriste motore za punjenje nego za veoma sporo kretanje tj panulanje i svuda sam procitao da obavezno za panulu koriste pomocne motore malih snaga 3-5 konja koji rade sa svojih pola gasa da bi postigli kretanje koliko veliki motor. Naravno nije stetno po malo koristiti motor i dopuniti akomulatore koji su kriticno prazni, ali i tu dolazimo do jos jednog detalja a to je da veliki alternator bije 50 60 ili cak i vise ampera prilikom punjenja i to na 14,4 v sto nikako ne prija dublje ispraznjenim akomulatorima.Desetak ampera struja punjenja je maximalna za sigurno filovanje kiselinskih akomulatora za duboko praznece ne znam. Mada i tu sam skoro kupio dva exide sprinter akomulatora gde se preporucuje napon punjenja 13,8 volti.
-
Meni se možda 2-3 puta u godini desi da pored solaraca moram upaliti glavni motor za dopunu (boravak u celodnevnoj hladovini, oblačno vreme)... Doduše u pitanju je benzinac koji se slabo i pri plovidbi čuje, a kamoli u leru.
Ako je već tako kako je, uvek se mogu obrtaji i u leru podići sa 800 koliko je ler, na recimo 1200...
Ne znam da li je bolja iskorišćenost brodskog motora ili agregata u pogledu potrošnje goriva, mada kapiram da je to u ovoj našoj priči najmanje bitno....
-
Stedite benzin :D
-
Evo malo mojih saznanja ...
Da to je dobar primer, jedno od okruženja u kojima je ovaj problem prepoznat i česta tema diskusije. Drugi su jedriličari na dugim rutama (oni uglavnom i ne koriste motore pa imaju problem struje), pa onda crusing/ living aboard skupine... tu svakako ne računamo turiste u čarteru, oni najčešće arče tuđi (gazdin) motor.
Po nekakvoj analogiji bi sličan problem mogao mučiti ovdašnje nautičare koji često paraktikuju više outdoor/camping aktivnosti nego li suvu plovidbu.
Sad, naravno da kad postoji opasnost da vrisne provijant, ili se ugreje pivica, nema tog rizika po motor zbog koga neće biti startovan, i to je jesno, ali nije zgoreg razumeti sve okolnosti i zato bih voleo ako se nađe neki guru motoristike da objasni sužnjima šta je rizik, i kako ga eventualno smanjiti..
i da, običaje po kojima je pristojno, moguće, prihvatljivo uključiti agregator van motornskog prostora ili ga izneti na ostrvo da se pogleda slagalica i španska serija, a na opštu radost okoline... ne mogu ni da komentraišem, tu se apsolutno slažem sa Misha D-om. Agregator sam više spomenuo iz razloga jer je on slabo primenjivo rešenje na manjim plovilima jer ga najčešće i nema, a na većim (koja logično imaju i veće motore i opisani rizik je valjda i veći) je opet sasvim moguće i ok da postoji... osim toga na velikim plovilima raste i infrastruktura i potrošnja struje, raste i posada...solarci često nisu dovoljno rešenje, pa me interesuje gde bi bila smislena granica za i protiv..
-
Evo šta piše u korisničkom uputstvu za dvocilindrični dizel motor Volvo Penta 2002.
"Preporučeni obrtaji motora prilikom punjenja akumulatora: 1300-1500rpm"
(https://i.postimg.cc/7P9yqBD7/viber-image-2020-05-06-16-27-38.jpg) (https://postimages.org/)
#
Link ka uputstvu:
https://www.manualslib.com/manual/1001859/Volvo-Penta-2001.html#product-2002
-
Pitanje je sledeće: ako se motor koristi za punjenje, u leru, na malom broju obrtaja, ne u toku ili posle plovidbe, bez opterećenja... u tom režimu motor jaaaako teško dostiže projektovanu radnu tačku, tj. radnu temperaturu. Primer koji imate lako da proverite je recimo automobil, startujte motor, ostavite ga u leru na parkingu i čekajte da se digne temperatura antifriza na 90 stepeni... čekaćete jedno veoma duuuuugačko vreme.
I upravo zato, tako motor radi praktično pothlađen, i postoje teorije koje kažu da mu je i ulje nedovoljno zagrejano i da se motor slabo podmazuje, bez obzira što mu uljna pumpa radi, očitava se pritisak ulja na cageru itd... odnosno motor se tako ubrzano haba. Ako se to često i dugo radi skraćuje mu se radni vek (tako kaže ta teorija).
A pitanje su: da li teorija stoji, ako stoji da li zaista i kada takva upotreba postaje opasno, koji su motori više a koji manje osetljivi, ako se to već radi kako bi bilo najbolje da se radi itd.... ima prostora za ozbiljno teoretisanje i mrsomuđenje.
Što bi rekli nisam ginekolg ali mogu da pogledam..
Ima jedan začkoljak za koji nemam podatak a to je da li brodski motori i njihovo hladjenje na bilo koji od načina ima termosta.
Po meni ako nema ja ću ga turim da ga ima..
Što se tiče auta a isti je model i na brodu jer su isti motori samo je hladjenje na neki drugi način ali ne uvek. Sva šteta koja nastaje na motoru je dok je hladan, ajde na baš sve ali 90 posto. Ulje je gusto i ne vrši dobro funkciju, dere karike i ležajeve. Sad ovo dere nemojte bukvalno da shvatite ali u principu jeste. Skandinavci imaju privilegiju da na ulici ture utikač u struju pa ugradjeni grejači dignu tečnost na radnu temperaturu pa tek onda startuju motor.
Ovo izgleda kao horor ali u praksi to baš i nije tako.
Dizel motori zdravo jako ne vole obrtaje.. Zato ih imaju malo (u odnosu na benzince), delovi su znatno teži od benzinca, klipovi, radilica i td... jer trpe znatno veće pritiske. Dobar benzinac ima stepen kompresije 12 a dobar dizelaš je ok preko 22.. Govorim o krntijam stare konstrukcije koji su mahom u brodovima.
Od benzinaca (još uvek gledam te oglase :( ) vidjam većinom te starije Reno motore od 42 KS koji ima Zankiki recimo... Benzinci trpe i više vole obrtaje od dizela a razlog je obrtni momenat. Dizeli ga imaju na izvoz a benzinci su tu siromašni.
Da sad to ne objašnjavam zašto je razlika ali je tako zbog konstrukcije motora i onog kompresionog odnosa. Što veći brojbolje ali ali se lakše razvali motor. Imam iskustva hahaha
Posle malo uvoda da se vratim na temu. Svaki motor je dimenzionisan da radi na leru godinama (ako je ispravan), paljenjem nekog potrošača da li punjenje akumulatora, grejanja vode za kupanje, disko na vodi i šta god više nije na leru nego radi nešto :)
Sva tehnika i tajna dugovečnosti motora je u podmazivanju, zato ide ona stara "ko maže taj se vozi" Ko ima manometar za pritisak ulja taj može uživo da vidi kakav je pritisak, on je na leru mali (zbog obrtaja naravno) ali je projektovan tako da je dovoljan. Uslov je da je uljna pumpa ispravna kao i ležajevi na radilici.
Da ne tupim puno o motoristici samo osnovno.. Habanje motora se sprečava tako da nikad nema dodira metal sa metalom i motor je večan... Klip preko klipnjače pritiska radilicu ali tu je sloj ulja koji ne dozvoljava da klipnjača dodirne radilicu. Idila, mootor radi u beskraju i ništa. Loša pumpa (nema pritisak), loši ležajevi (ne može da održi pritisak), loše karike (ne može da spreči dodir klipa sa cilindrom) i eto habanja a na kraju i štete.
Ko je izdržao do kraja i pročitao evo medalaj za upornost i na kraju...
Ispravan motor može na leru da radi zilion godina i ništa, čak i neispravan motor ( mislim ne baš savršen) će imati posledice posle mnogo radnih sati). Dizel kao i benzinac će nakupiti nešto gareži ili koksa ali će to fine italian tuning rešiti prvom prilikom, u prevodu čim se potera brodić preko pola obrtaja....
I za kraj krajeva da bi motor bio pothladjen mora da nema termost a ako ga nema onda je to debilizam i nije predmet rasprave...
Ako neko nije znao, Kenedi (dizel električna lokomotiva) ima na leru 212 obrtaja a maksimalno ima cca 800 obrtaja i motori idu po milione kilometara :)
Eto...
-
e da, to je već zdrava diskusija.
Brodski motor "klasične" konstrukcije naravno ima termostat, sa tom razlikom da je (ako govorimo o onom otvorenom iliti direktnom hlađenju) on smešten uvek na izlasku vode iz glave, i tamo se spajaju voda koja kroz prolazi kroz motor i voda koja direktno ide u izduvnu granu (vode mora da bude više nego što treba, više nego što propusti otvoren termostat). Termostati su reda 45-50 stepeni maksimalno jer već na 55 počinje značajna evaporacija soli iz vode i stvaranje krečnjaka.
Spram toga se projektuje hlađenje motora, i dodaje se zahtev da razlika temperature vode na usisu i na izlazu ne treba da bude veća od 10tak stepeni (da bi se motori i tim jednostavnim sistemom mogli rashladiti i u vodi blizu 0 stepeni i na blizu 30 stepeni jednako.
Termostati su relativno teško nabavljivi za starije motore a video sam radove domaćih stručnjaka koji ili skinu termostat (pod izgovorom "to ionako radi pothlađeno") ili pak nađu neki od kola koji mogu da se prestružu i ugode, bez obzira što oni otvaraju na reda 80 stepeni... ne znam da kažem šta je gore.
Međutim ja sam se malo igrao u dokolici i koliko sam merenjem temperature vode mogao da ustanovim, kad ga pustim da pućka u leru sa kopčom u neutralnom položaju za prvih pola sata taj termostat se i ne otvori ljudski, što može (a i ne mora) da znači da motor nije dostigao radnu temperaturu, a kad se redovno plovi, makar i na istom broju obrtaja, to se desi za par minuta.
Zaključak bi bio verovatno da su marinizirani automobilski motori, sa zatvorenim hlađenjem, ili vazdušare koji se inače često koriste i u agregatima, povoljniji za ovakvu corner-case upotrebu.
To je i razlog zašto sam pitao, malo da mrsimo, a u praksi normalno da kad god mi zatreba struje da ću ga pustim da pućka... da se zna ko je koga kupio.
Apropo pumpe za ulje, opet neki divni klasični motori to nemaju, nego bućkaju ulje... na mom motoriću postoji pumpa ali opet, nema tu nekog pritiska, a imao bih brdo pitanja i oko pumpi i oko ulja, malo me i strah me da to izvalim ovde sajkaca
-
pozdrav momci ja sam to josh na prvoj strani objasnio u kratkim crtama da ako je motor ispravan moze da radi dugo na ler gasu kao i kod automobila i podrazumeva se da ima pokazivac pridiska nivoa ulja ,tem,vode itd to da se dopuni akomulator dogreje voda u sistemu ko ima za tushiranje nikakav problemajd pozdrav .mada rekoh pored sada znatno jeftinijeg solarnog sistema nego ranije to je sad lutka bez problema sve ide naravno ko vodi o svemu racuna http://www.mojaladja.com/forum/Smileys/akyhne/kapa.gif
-
da ne ispadne da pricam u prazno pored glisera fyorda uvek sam imao i po jedan brod kao shto i sada posedujem to znaju stari forumashi sve najbolje pozdrav.
-
Није проблем за рад у празном ходу за делове који се подмазују под притиском уља , много је веће хабање делова који се подмазују бућкањем . То су цилиндри , клипови и карике који се подмазују центрифугално уљем које у окретању избаци радилица т.ј коленасто вратило . Тако ако су мањи обртаји , наравно да ће и слабије подмазивати те делове , што опет наравно доводи до појачаног хабања и краћег века мотора .
-
Izvinjavam se neznam o kom motoru i na koji mislish uobicajeno koliko je meni poznato motor podmazuje ulje preko kanala ,magistrala koje iz kartera crpi ili ti goni ,vuce uljna pumpa i u zavisnosti od stanja motora mislim i na radilicu i klipove ,klipnjace pesnice lezajeve itd da neredjam i uljne pumpe i cistih magistrala kao i rashladnog sistema ako je sve to ispravno radice dovoljno dugo da mu nishta od toga navedenog nece smetati .Inace kada upalite bilo koji motor osim ko ima sauh ili ti sauk mislim na benzinske motore a grejace na dizem motorima obicno motor radi jedno izvezno vreme na ler gasu dok se ne postigne odredjena temperatura ili priblizna i laganim gasom krecete u pogon mislim izvinjavam,se ja sam samo jedan muzicar ali koji ima i druge diplome pozdrav ziveli i shto vishe na vodi to bolje
-
Postoje takvi motori, i danas neki kompresori rade na taj sistem bućkanja ali je to starije i od mene tako da ne bih to razmatrao :)
@Terca
Sa druge strane zanima me to oko radne temperature motora i termostata koji se otvara na ispod 60 stepeni. Stvarno nemam iskustva sa mariniranim motorima mad sam se davno spremao da ih pravim hahaha
Šta je svrha rada na 50 stepeni? Ima li neke literature? Moj prvi cilj na brodiću je pravljenje zatvorenog sistema hladjena ako ga već nema.
-
Колико тих савремених мотора има бризгаљке за подмазивање цилиндара ?... Уграђују се у доњи део блока испод цилиндара , постављене су да када клип дође у ДМТ не може да их оштети , обично на репу клипа постоји прорез да се то спречи , тако да су оне увек окренуте у једном правцу и то подмазивање није тако обилно да облива цео цилиндар . Из праксе после растурених око најмање 1000 мотора највише се хаба сам врх цилиндра где настаје онај зарез који обично код похабаних мотора можеш ноктом да закачиш . Мерењем компаратером са субиторима се лако утврди да је ту доста веће хабање него у средини цилиндра што је опет посебна тема . Наравно један од узрока је што си ту јавља највише трења на суво које и да има те бризгаљке оне не могу да подмажу тај део јер је недоступно за њих . Пошто видим да су неки поменули овде савремене моторе које већина нема на својим пловилима (euro 5 i 6 ) за њих је још погубније да раде на празном ходу или "леру " зато што се издувних гасова враћа поново у усисни грану преко EGR вентила који је отворен само код делимичној оптерећења ( празан ход и кочење мотором ) . У том режиму се највише наталожи нечистоћа у усисни систему а такође и издувним ( партикуларни или DPF филтери ) који узрокују , прљање и тотално зачепљење , такође хабање моторних уља па им је тиме скраћен век употребе (интервал замене ) . То можете сада наћи скоро код свих произвођача уља као препоруку ( за возила јавног превоза и нека друга која имају доста радних сати у празном ходу " леру" ). Такође загревање мотора на празном ходу је без ефекта , само кад је хладан треба избегавати нагла оптерећења и високе обртаје док не постигне радну температуру , тако да није препоручљиво да мотор ради дуже време у празном ходу ( оптимални обртаји сходно обртном моменту = дуг век мотора ).Као што рече човек да је музичар ето и ја пратим музику "sus" мотора 40 год . и то су моја искуства , наравно да код нас све има више "димензија" пошто неко увек мери одока . Ипак је машинство егзактна наука и може све да се докаже поготово са овим савременим алатима и литературом које сад имамо .
-
Mornar u kanalu, Dora i vi koji ste u struci hajd malo objasnite onaj fenomen, odbeglog dizel motora tj runaway. Ono ludilo kad ode u sumanute obrtaje, imali smo i nase autobuse sa istim problemom. Sta se tu desi pa dodje do toga, malo je of tema al jbg:)
-
Није то феномен , обично код мотора који на испаривач ( ибер- лауф ) избаце део уља у усисник , мотор усиса и уље почне да сагорева као гориво у том моменту мотор оде у превисоке обртаје (ибертуру ) . Могуће га је само угасити запушавањем усиса .
Хтедох рећи да се то дешава код лоших мотора т.ј. код оних што "дувају" .
-
Brizgaljke za podmazivanje cilindra ima malo motora, mahom turbo ili jaki motori. Ja sam ih dodavao na moj motor pošto nije imao a hteo sam da ima :)
99% motora podmazuje cilindre i klipove kroz klipnjaču, na malu pesnicu izlazi ulje (zato je bitno da ima odgovarajući pritisak) a na uljnim karikama je klip prorezan tako da one odnose ulje na gore a srednje (brisajuće, svlače ulje (višak) na dole.
Uzrok iberture (motor ide u prekomerne obrtaje) je dodavanje goriva mimo brizgaljki, znači nekontrolisano. Ulje je gorivo a nalazi se u cilindru mimo dizni ako su karike kako reče kolega loše i ode previše ulja gore iznad čela klipa. To je već izduvan motor.. Drugi način je da su loše gumice ventila (tefloni) pa tu nacuri ulje pored stabla ventila i eto belaja... Treći a možda i najčešći način je kad crkne turbina, nakaki ulje u interkuler a onda se to dopelja do cilindra i eto vatrometa. Pre ove korone sam na Horgošu gledao audija kako se zaleće i odvali haubu kad je rokno hahaha srećom svi su davno pobegli..
Zašto se to dešava, dizel za razliku od benzinca radi na količinu goriva. Znači usisna grana totalno otvorena a pedala gasa reguliše gorivo.. Pustiš gas nema goriva i motor se "udavi", dodaš gas povećaš gorivo i motor proradi. Tu je začkoljak, ako dobija gorivo on će dizati obrtaje jer ima dovoljno kiseonika za sagorevanje i sve će više usisavati ulje što su veći obrtaji i podizati obrtaje dok se bukvalno ne razleti motor.
Benzinac ima leptir na usisnoj grani kojim se preko pedale gas reguliše protok vazduha. Pustiš pedalu, začepiš usisnu granu, nema kiseonika i motor se gasi. Dizel sa iber turom se može ugasiti samo na taj način, zatvoriti usisnu granu ili nekako ukočiti motor ali to mora na vreme da se krene, kad se zaleti teško se zaustavlja... Uglavnom ispravan motor neće nikad nadrljati po ovom pitanju...
U to ime to je projekat broj dva, ugradnja retardera da se ugasi motor....
-
Ima na yt snimaka i novijih automobila koji podivljaju a i ovi autobusi su bili prilicno novi. Prilicno horor scenario pokusavati ugusiti motor a usput i cime, jaknom, krpom? Ustvari ono sto sam gledao svi pobegnu pa sa bezbedne razdaljine cekaju da se raspadne. Zajbana prica u svakom slucaju:(
-
Kod novijih je većinom turbina razlog, propiša ulje i napuni kuler... To opet nije proces koji se dogodi preko noći tako da vlasniku koji ima zmiju zvečarku u džepu da na vreme plati manju popravku posle menja motor.
Zaustavlja se kočenjem motora, ubaciš u nižu brzinu i pustiš kvačilo i držiš kočnicu ali ako je već zaleteo nema šanse, spalić kvačilo i nastaviti. Jedino strpati neku krpu u usis a i za to treba vremena da sikenš crevo itd... Zato svi udare u bežaniju, stvarno se razleti na sve strane...
Moja ideja je da stavim retarder ili nešto što ga glumi.. To je sprava koja pomaže kamionu kad ide nizbrdo da koristi kompresiju motora i dodatno kočio kamion. Radi upravo na principu da guši motor.
Kako rekoh kod ispravnog motora to se neće desiti ali ja volim da čačkam i izmišljam kerefeke :)
Velika opasnost kod ugradnje gasa u dizela je upravo to moguće razletanje motora, ali radi se :)
-
Код новијих је проблем са регенерацијом партикуларног филтера , ако је тај филтер накупио велике количине пепела и није могуће да се регенерише . Пошто у свакој тој регенерацији убризгава додатне количине дизела за спаљивање тих честица , део који не сагори враћа се у картер и подиже ниво уља и ту се понавља она претходна прича , вишак преко испаривача иде опет у усис .
-
Postoje takvi motori, i danas neki kompresori rade na taj sistem bućkanja ali je to starije i od mene tako da ne bih to razmatrao :)
Au brate al si ga rekao... pa to je kao kad bi rekao da danas mlada Sofija Loren ne bi bila riba jer nije imala dve sise okrugle i tvrde ko rukometna lopta, naduvane na 2 bara, a to se danas kupuje za par stotina evra...
Brodovi srećom još nisu postali automobili, uglavnom se ne grade se sa idejom "da će za 5 godina ionako biti zamenjeni za novi model sa većim tač-skrinom, a kad je već tako zašto bi im motori trajali 40"... i dodatno mi svi pratimo stranjske oglase, uključujući i tebe, a većina lađa koja je kupljena i doterana su otprilike to godište, možda od tebe ne, ali od mene svakako stariji sajkaca
@Terca
Sa druge strane zanima me to oko radne temperature motora i termostata koji se otvara na ispod 60 stepeni. Stvarno nemam iskustva sa mariniranim motorima mad sam se davno spremao da ih pravim hahaha
Šta je svrha rada na 50 stepeni? Ima li neke literature? Moj prvi cilj na brodiću je pravljenje zatvorenog sistema hladjena ako ga već nema.
To sam već napisao, motori sa direktnim hlađenjem koriste morsku vodu (iliti rečnu kada brod plovi po reci) za hlađenje, uđe kroz usisnu korpu ili kroz bunar, pumpa je protera kroz motor koji hladi, izađe u izduvnu granu, i hladi i nju, onda u mufler i napolje. To je najjednostavnije, pouzdano, lako razumljivo, lako popravljivo van ovlašćenog servisa... proizvodi onaj predivni zvuk trabakule na auspuhu, "buć- buć- pa pljus" kao pravi brod, a ne kao golf dvojka... ali ima i svojih mana, kao i sve u životu (Kao i Sofija Loren ha ).
Jedna od mana je da sva ta voda koja je u opticaju mora biti ispod 55 stepeni jer je to temperatura od koje se značajno povećava evaporacija soli (a soli jelte ima i u morskoj vodi i u rečnoj)i, ili taloženje "suvog ostatka", iliti formiranje kamenca. U morskim uslovima se i pored niske temperature vode (niže od 55) motori ispiraju (skidanje krečnjačkih naslaga) na svakih par stotina motosati, u slatkovodnim slovima taj režim je opušteniji.. a da budem iskren, kod nas retko ljudi to rade, većina njih tek kad problem hlađenja postane primetan ili ako/ kad im se pera od impelera zaglave po motoru.
To opet ne znači da je motor "hladan" ili "pothalđen" kako često tvrde domaći stručnjaci opšte prakse, nego se takvi motori projektuju da je protok vode i hlađenje u optimalnoj radnoj tački neće podgrejati vodu na preko 55.
(sa ovim možete povezati i onu oznaku "e" ili "economic" na termostatima boljera, to je najviša temperatura do koje se kamenac taloži "prihvatljivom brzinom")
I onda (i to sam već napisao), najčešće je voda do oko 45- 50 stepeni na izlazu a pri tome se ne zagreva više od 10tak stepeni dok prođe kroz motor (kad je termostat skroz otvoren) jer se opet motor projektuje da može može da plovi kad je temepratura mora 30 stepeni.
-
Nisam baš pratio temu ali koliko sam shavatio reč je o radu dizel motora na leru.Odmah da kažem da generalno
brzohodni dizel motori kakvi se danas uglavnom koriste nisu pogodni za duži rad na "leru" i u tom pogledu znatno lošiji od benzinskih.Razlog je način rada ,stepen kompresije kod dizel motora je znatno viši nego kod benzinskih
samim tim pritisci u cilindr na čelo klipa su znatno viši.Na niskom broju obrtaja uljni film koji se stvara u kliznim leđajevima radilice je znatno tanji i nedovoljan ,ležaj radi u uslovima "mešovitog trenja" što dovodi do bržeg trošenja i oštećenja i ležaja i radilice.