Moja Lađa

sajt u test verziji!

Fri08182017

Last update06:30:53 PM

Gradnja limenog broda bez rebara

Sve veće zanimanje za jahte od metala – zapaženo i među doskorašnjim gorljivim pristalicama stakloplastike – ponajviše je rezultat zdrave konkurencije, nastojanja konstruktora i brodograditelja da uvođenjem novih ili usavršenih metoda proizvedu jeftiniji brod. Dobar primjer takvih nastojanja je gradnja trupa od čeličnog i aluminijskog lima bez poprečnih rebara, gdje se cijela konstrukcija sastoji od oplatnih limova što, dakako, uvelike smanjuje masu, utrošak materijala i vrijeme gradnje.

Gradnja trupa bez rebara nije potpuno nova metoda. No u praktičnoj primjeni je uvijek bilo problema, jer listove od kojih se sastavlja trup valja iskrojiti vrlo točno. U suprotnom slijedi toliko popravaka da se posao ne isplati. Čak ni uz mnogo uloženog truda graditelji nisu postizali potrebnu preciznost a time ni željene rezultate sve dok nije napravljen poseban kompjutorski program. Tek uz njegovu pomoć uspjelo se vjerno prenjeti mjere zakrivljenih ploha. Među prvima koji su počeli svoje nacrte prilagođavati i za takav način gradnje bile su i u nas poznate tvrtke Van de Stadt i Hartley Boats. Služeći se izmjerama iz nacrta, graditelj sada izrezuje listove iz ravnih ploha lima, zavari spojeve i trup je gotov. (Tako su neki samograditelji uspjeli sagraditi trup svoje jahte za samo tri tjedna.) Ova brižljivo usavršena metoda doživljava veliki uspjeh.

Read more: Gradnja limenog broda bez rebara

Drvogradnja epoksidima

  Drvogradnja epoksidima

Drvo je uvijek u modi, hoću kazati zanimljivo kao materijal za samogradnju. Razlog tomu su danas epoksidne smole, koje su dobar impregnator drva ali i prvorazredno ljepilo. Rezultat toga je da se tradicionalan način spajanja drva može izbječi ako to želimo. Gradnja je uz to bitno pojednostavljena, pa su sada za brodogradnju dovoljna obična, svima dostupna iskustva u obradi drva. Time je znatno proširen krug pojedinaca koji se mogu upustiti u gradnju broda.              
                                       
Kada je započela primjena epoksidne smole, izazvala je pravu eksploziju drvogradnje.Iznađene su i nove, jednostavnije metode sklapanja konstrukcije pa je po cijeni i kvaliteti drvena jahta postala konkurentna stakloplastičnoj. Svi drveni dijelovi trupa, palube i kabine lagani su i jednostavni za rukovanje, tako da osim okretanja trupa, čitav posao može praktički obaviti jedna osoba.

Read more: Drvogradnja epoksidima

ODABIRANJE OBLIKA BRODA

ODABIRANJE OBLIKA BRODA
Svaki brod je uslovljen mogim plovnim zakonima a to su; dovoljan zapreminski i povrsinski prostor u odnosu na namenu, dovoljan uzgon, stabilnost, sto manji otpor vode i vazduha, sto povoljniju brzinu, dobro manevrisanje, dobro drzanje kursa kao i estetsku izgled. Trup broda je ogranicen spoljasnjim oblikom broda, i to je kriva povrsina koja se na svojim krajevima zavrsava u ostre ivice. Povrsina broda je uvek simetricna. Razlike izmedju sarp i oblog oblika trupa broda ili camca su sledece;

    

 

 

 

Read more: ODABIRANJE OBLIKA BRODA

GLAVNE DIMENZIJE I NAZIVI BRODA

Pre projektovanja broda trebaju se odraediti njegove osnovne, glavne, dimenzije; duzina L, sirina B, visina H, gaz T i masimalan gaz F
Duzina preko svega (L max) - duzina merena izmedju dve vertikalna pravca povucena kroz krajnje tacke broda
Duzina izmedju okomica, perpendikulara (L pp) - je duzina izmedju dve okomice, koja se meri na nacin pokazan na slici, desno, meri se na najsirem deli broda
Sirina preko svega (B max) - se meri na najsirem delu broda gde su ukljuceni odbojnici i drugo i nalazi se obicno na glavnom rebru
Sirina na konstrukcijskoj vodnoj liniji (B kvl) - je najveca sirina na konstrukcijskoj vodnoj liniji merena na glavnom rebru
Visina (H) - meri se na sredini broda i to od gornje ivice kobilice do gornje ivice palubne sponje
Gaz (T) - razmak izmedju vodene linije na kojoj brod plovi i najnize tacke dnu broda
Maksimalan gaz (T max) - sa meri na polovini duzine camca od plovne linije do najnize tacke na podvodnom delu camca
Navodje (F) - je visina nadvodnog dela camca i meri se od teretne vodne linije do gornje ivice palube na boku camca, u sredini duzine izmedju okomica
 

Read more: GLAVNE DIMENZIJE I NAZIVI BRODA

KARAKTERISTIKE DIZEL MOTORA I REZIMI RADA

KARAKTERISTIKE DIZEL MOTORA I REZIMI RADA


U osnovne karakteristike rada disel-motora ubrajaju se : Snaga, broj obrtaja, zakretni momenat, specificna potrosnja goriva, indicirana i mehanicka korisnost, srednji i efektivni pritisak, visak vazduha itd.
Opterecenje dizel-motora zavisi o srednjem indiciranom i efektivnom pritisku a oni ne zavise od dimenzija i broja cilindara niti o broju obrtaja.
Ako se parametri odnose na broj obrtaja motora ili brzinu broda, karakteristika se naziva karakteristikom brzine.
Karakteristika kod koje se kao nezavisna promenjljiva velicina uzima opterecenje naziva se karakteristikom opterecenja. Opterecenje se karakterizuje srednjim pritiskom i zakretnim momentom a pri zadanom broju obrtaja i snagom.
Rezim rada zavisi od srednjeg pritiska i broju obrtaja. Rezim rada zavisi od nacina upotrebe motora. Rezim rada glavnog brodskog motora odredjuje propeler a pomocnih masina generatori, kompresori i sisaljke.
 

Read more: KARAKTERISTIKE DIZEL MOTORA I REZIMI RADA

Joomla! Debug Console

Session

Profile Information

Memory Usage

Database Queries